Pages Menu
RssFacebook
Categories Menu

Terminologija

 

Terminologija se na polju zdravstvene zaštite transpolnih, transrodnih i rodno nenormativnih osoba razvija iznimnom brzinom: nastaju novi pojmovi, a definicije već postojećih se mijenjaju. Stoga često dolazi do nesporazuma, rasprava i neslaganja o samome jeziku. U nastavku teksta definiraju su pojmovi koji mogu biti nepoznati ili imaju specifično značenje u kontekstu Standarda skrbi. Glosarij je sastavljen isključivo za potrebe ovoga dokumenta. I drugi dokumenti mogu se služiti ovdje ponuđenim definicijama, ali Svjetska strukovna organizacija za zdravlje transrodnih osoba (WPATH) svjesna je da će u različitim kulturama, zajednicama i kontekstima termini možda biti drukčije definirani. WPATH je također svjestan da mnogi pojmovi koji se odnose na tu populaciju nisu idealni. Primjerice, pojmovi transseksualac/ka i transvestit – a po nekima i nešto noviji pojam transrodan/ na – u prošlosti su korišteni da bi se ljude objektiviziralo Međutim, takvim se pojmovima danas uvelike služe i mnoge osobe koje daju sve od sebe da bi se izrazile i postale shvaćene. Upotrebom tih pojmova WPATH jedino želi osigurati razumljivost koncepata i procesa te na taj način pripomoći pružanju kvalitetne zdravstvene skrbi transpolnim, transrodnim i rodno nenormativnim osobama. WPATH ostaje otvoren za novu terminologiju koja će dodatno rasvijetliti iskustvo pripadnika i pripadnica te raznolike populacije i omogućiti daljnja poboljšanja dostupnosti i pružanja zdravstvene skrbi.

Bioidentični hormoni: hormoni koji su strukturno identični hormonima u ljudskome tijelu (ACOG Committee of Gynecologic Practice, 2005). Hormoni koji se koriste u bioidentičnoj hormonskoj terapiji (BHT) obično se deriviraju iz biljaka, a strukturno su slični endogenim ljudskim hormonima, premda ih je potrebno dodatno obraditi da bi postali bioidentični.

Bioidentična individualizirana hormonska terapija (engl. bioidentical compounded hormone therapy – BCHT): primjena hormona koji su pripremljeni, pomiješani, spojeni, upakirani ili etiketirani kao lijekovi, a koje, prema uputama liječnika/ce, farmaceut/kinja spravlja individualno za svakoga/u pacijenta/icu. Nemoguće je da državna agencija za lijekove i medicinske proizvode odobri svaki individualizirani proizvod spravljen za individualnoga/u potrošača/icu

Cross-dressing (transvestizam): nošenje odjeće te usvajanje izgleda i rodne uloge koji su, u danoj kulturi, tipičniji za suprotni spol.

FtM (engl. Female-to-Male – FTM): pridjev kojim se opisuju osobe kojima je pri rođenju pripisan ženski spol, a koje prilagođavaju ili su prilagodile svoje tijelo i/ili rodnu ulogu iz pri rođenju pripisanoga ženskoga prema muževnijem tijelu ili rodnoj ulozi.

Genderqueer: identitetska oznaka koju obično koriste osobe čiji se rodni identitet i/ili rodna uloga ne uklapaju u binarno poimanje u kojem je rod ograničen na kategorije muškarca ili žene (Bockting, 2008).

Internalizirana transfobija: neprihvaćanje vlastitih transrodnih osjećaja ili identiteta uzrokovano internalizacijom društvenih rodnih normi.

MtF (engl. Male-to-Female – MTF): pridjev kojim se opisuju osobe kojima je pri rođenju pripisan muški spol, a koje prilagođavaju ili su prilagodile svoje tijelo i/ili rodnu ulogu iz pri rođenju pripisanoga muškoga prema ženstvenijem tijelu ili rodnoj ulozi.

Operacija prilagodbe spola (rodno afirmativna kirurgija): kirurški zahvati za prilagodbu primarnih i/ili sekundarnih spolnih karakteristika neke osobe koji se obavljaju kako bi se afirmirao njen rodni identitet. Operacija prilagodbe spola može biti važan dio medicinski nužnoga tretmana za ublažavanje rodne disforije.

Poremećaj rodnoga identiteta: službena dijagnoza u Dijagnostičkome i statističkome priručniku za duševne poremećaje, četvrto izdanje, revidirana verzija (DSM IV-TR) (Američka psihijatrijska organizacija, 2000). Poremećaj rodnoga identiteta obilježen je stalno prisutnom i snažno izraženom identifikacijom sa suprotnim rodom, kao i konstantnom prisutnošću nezadovoljstva vlastitim spolom ili osjećaja da je rodna uloga povezana s tim spolom neprikladna. Sve to uzrokuje klinički značajan stres ili negativno utječe na funkcioniranje u društvu, profesionalnome okruženju i drugim bitnim područjima života.

Poremećaji spolnoga razvoja (engl. disorders of sex development – DSD): kongenitalna stanja s atipičnim razvojem kromosomskoga, gonadnoga ili anatomskoga spola. Neki ljudi žestoko se protive etiketi “poremećaja” jer opisana kongenitalna stanja smatraju manifestacijom različitosti (Diamond, 2009), pa radije koriste pojmove interspolnost ili interseksualnost.

Prirodni hormoni: hormoni derivirani iz prirodnih resursa kao što su biljke ili životinje. Prirodni hormoni mogu, ali ne moraju biti bioidentični.

Rodna disforija: stres uzrokovan nepoklapanjem rodnoga identiteta neke osobe i spola koji joj je pripisan pri rođenju (skupa s povezanom rodnom ulogom i/ili sekundarnim spolnim karakteristikama) (Fisk, 1974; Knudson, De Cuypere i Bockting, 2010b).

Rodni identitet: čovjekov intrinzični osjećaj da je muško (dječak ili muškarac), žensko (djevojčica ili žena) ili nekoga alternativnoga rodnoga identiteta (primjerice, boygirl, girlboy, transrodan/na, genderqueer, eunuh) (Bockting, 1999; Stoller, 1964).

Rodno nenormativno: pridjev kojim se opisuju osobe čiji se rodni identitet, rodna uloga ili rodno izražavanje razlikuju od onoga što je u određenoj kulturi i određenom povijesnom periodu normativno za spol koji im je pripisan.

Rodna uloga ili rodno izražavanje: karakteristike ličnosti, izgleda i ponašanja koje se u određenoj kulturi i povijesnome periodu određuju kao muževne ili ženstvene (dakle, tipične za mušku ili žensku socijalnu ulogu) (Ruble, Martin i Berenbaum, 2006). Iako se većina pojedinki i pojedinaca u društvu predstavlja u nedvojbeno muževnoj ili ženstvenoj rodnoj ulozi, neki se ljudi predstavljaju u alternativnim rodovima kao što su genderqueer ili transrodnost. Svi ljudi obično inkorporiraju i muževne i ženstvene karakteristike u svoje rodno izražavanje na različite načine i u različitim omjerima (Bockting, 2008).

Spol: spol se osobi pripisuje pri rođenju kao muški ili ženski, ovisno o izgledu vanjskih genitalija. U slučaju nenormativnih genitalija, da bi se spol pripisao, u obzir se uzimaju druge komponente spola (unutarnje genitalije, kromosomski i hormonski spol) (Grumbach, Hughes i Conte, 2003; MacLaughlin i Donahoe, 2004; Money i Ehrhardt, 1972; Vilain, 2000). Kod većine ljudi su rodni identitet i izražavanje konzistentni sa spolom koji im je pripisan pri rođenju. Kod transpolnih, transrodnih i rodno nenormativnih osoba, rodni identitet ili izražavanje razlikuju se od spola koji im je pripisan pri rođenju.

Transpolni/e: pridjev kojim se opisuju osobe koje žele prilagoditi ili su već prilagodile svoje primarne i/ili sekundarne spolne karakteristike feminizirajućim ili maskulinizirajućim medicinskim intervencijama (hormonima i/ili kirurgijom), najčešće uz permanentnu prilagodbu rodne uloge.

Transrodne/i: pridjev kojim se opisuje raznolika skupina ljudi koji prekoračuju ili nadilaze kulturno definirane kategorije roda. Rodni identitet transrodnih osoba u različitim se stupnjevima razlikuje od spola koji im je pripisan pri rođenju (Bockting, 1999).

Tranzicija: period u kojem osobe prelaze iz rodne uloge povezane sa spolom koji im je pripisan pri rođenju u neku drukčiju rodnu ulogu. Mnoge osobe tijekom toga perioda uče kako društveno živjeti u drukčijoj rodnoj ulozi. Drugi/e će u tom periodu naći rodnu ulogu i izražavanje kojima će biti najzadovoljniji/e. Tranzicija se može i ne mora sastojati od feminizacije ili maskulinizacije tijela hormonima ili nekim drugim medicinskim procedurama. Narav i trajanje tranzicije variraju od osobe do osobe.