Pages Menu
RssFacebook
Categories Menu

Terminologija

 

Bioidentični hormoni – hormoni koji su strukturno identični hormonima u ljudskome tijelu (ACOG Committee of Gynecologic Practice, 2005). Hormoni koji se koriste u bioidentičnoj hormonskoj terapiji (BHT) obično se deriviraju iz biljaka, a strukturno su slični endogenim ljudskim hormonima, premda ih je potrebno dodatno obraditi da bi postali bioidentični.

Bioidentična individualizirana hormonska terapija – (engl. bioidentical compounded hormone therapy – BCHT): primjena hormona koji su pripremljeni, pomiješani, spojeni, upakirani ili etiketirani kao lijekovi, a koje, prema uputama liječnika/ce, farmaceut/kinja spravlja individualno za svakoga/u pacijenta/icu. Nemoguće je da državna agencija za lijekove i medicinske proizvode odobri svaki individualizirani proizvod spravljen za individualnoga/u potrošača/icu.

Cisrodne osobe  – osobe čiji se rodni identitet (dovoljno) uklapa u društveno definirane rodne norme određene za spol koji je tim osobama pripisan pri rođenju.

Cross-dressing (transvestitizam) – nošenje odjeće te usvajanje izgleda i rodne uloge koji se, u danoj kulturi, smatraju primjerenima za ‘suprotni’ spol.

Depatologizacija interspolnosti – afirmira tjelesnu raznolikost na koju se ne bi smjelo gledati kao bolest/patologiju. To također uključuje pažljivo razlikovanje kod svake interspolne osobe tjelesnih karakteristika za koje je potrebna medicinska skrb od onih za koje nije. Depatologizacija interspolnosti također mora artikulirati ireverzibilne posljedice patologizacije, uključujući kroničnu bol, sterilnost, sakaćenje i genitalnu neosjetljivost, post-operativnu traumu, fistule, kronične infekcije, te metaboličke promjene uzrokovane kirurškim odstranjivanjem gonada ili farmakološkim tretmanima radi ‘normaliziranja’ tijela. Ovo su neki od načina kako upravo patologizacija čini osobe bolesnima.

Depatologizacija transrodnosti – nastojanje da se medicinski, pravni i društveni stavovi i djelovanje dovedu u sklad sa znanstvenim saznanjima o rodu i spolu, kao i s međunarodno priznatim ljudskim pravima, u cilju smanjenja nasilja, diskriminacije i stigmatizacije osoba čiji se rodni identiteti i/ili izražavanje ne slažu s normama nekog društva, npr. skidanje transrodnosti s liste mentalnih poremećaja, odnosno ukidanje dijagnoze ‘rodna disforija’ ili ‘transeksualizam’ u medicinskim uputstvima, protokolima i klasifikacijama.

Genderqueer – identitetska oznaka koju obično koriste osobe čiji se rodni identitet i/ili rodna uloga ne uklapaju u binarno poimanje u kojem je rod ograničen na kategorije muškarca ili žene.

Genitalno sakaćenje interspolnih osoba (IGM – Intersex Genital Mutilation), slično genitalnom sakaćenju žena/djevojčica (FGM), ovo su operativni zahvati na genitalijama novorođenčadi, beba i djece iz kulturoloških i/ili religijskih razloga. U slučaju IGM, medicinska potreba se navodi kao opravdanje za ove zahvate, iako su dokazi za stvarnom potrebom u najboljem slučaju manjkavi. Genitalno sakaćenje interspolnih osoba se vrši nad novorođenčadi kada njihove genitalije ne izgledaju dovoljno ‘normalno’ da budu nedvojbeno svrstane kao muške ili ženske.

Interfobija – termin koji se koristi kako bi se opisale predrasude i diskriminacija prema interspolnim osobama, odnosno osobama koje imaju tjelesne karakteristike koje izlaze iz binarnog koncepta podjele spola na muški i ženski.

Interspolna osoba – osoba rođena sa spolnim karakteristikama koje se ne uklapaju u medicinske i društvene norme ženskih ili muških tijela.

Poremećaj rodnoga identiteta – službena dijagnoza u Dijagnostičkome i statističkome priručniku za duševne poremećaje, četvrto izdanje, revidirana verzija (DSM IV-TR) (Američka psihijatrijska organizacija, 2000). Poremećaj rodnoga identiteta obilježen je stalno prisutnom i snažno izraženom identifikacijom sa suprotnim rodom, kao i konstantnom prisutnošću nezadovoljstva vlastitim spolom ili osjećaja da je rodna uloga povezana s tim spolom neprikladna. Sve to uzrokuje klinički značajan stres ili negativno utječe na funkcioniranje u društvu, profesionalnome okruženju i drugim bitnim područjima života.

Poremećaji spolnoga razvoja – (engl. disorders of sex development – DSD): kongenitalna stanja s atipičnim razvojem kromosomskoga, gonadnoga ili anatomskoga spola. Neki ljudi žestoko se protive etiketi ‘poremećaja’ jer opisana kongenitalna stanja smatraju manifestacijom različitosti pa radije koriste pojmove interspolnost ili interseksualnost.

Rodno nebinarna osoba – osoba koja se rodno ne identificira unutar društveno određenih definicija muškog i ženskog identiteta. Genderqueer i nebinarnost su dva vrlo slična pojma, s tim da različite osobe preferiraju različite riječi.

Pravno priznanje roda – pravno prepoznavanje nečijeg rodnog identiteta u vidu imena i/ili oznake spola u osobnim dokumentima. Iako postoje mnogi različiti rodni identiteti, u Hrvatskoj su trenutno pravno priznati samo muški i ženski.

Prilagodba tijela (rodno afirmativne procedure / fizička tranzicija) – postupci/terapije kojima osoba usklađuje tijelo sa svojim rodnim identitetom. Mogu uključivati uklanjanje dlačica, hormonalnu terapiju, operativne zahvate za prilagodbu primarnih i/ili sekundarnih spolnih karakteristika i druge fizičke postupke/terapije. Nekim osobama su jedna ili više ovih procedura/terapija važan dio medicinski nužnoga tretmana za usklađivanje tijela svom identitetu i/ili ublažavanje rodne disforije.

Rod – društveni konstrukt koji se odnosi na norme, uloge, vrijednosti, emocije, ponašanja, jezik, imena, zanimanja, te predstavlja prostor u kojem se izražavaju rodni identiteti.

Rodna disforija – stres uzrokovan nepoklapanjem rodnoga identiteta neke osobe i spola koji joj je pripisan pri rođenju (skupa s povezanom rodnom ulogom i/ili sekundarnim spolnim karakteristikama).

Rodna uloga – društveno definirana uloga koju osobe ‘trebaju’ ispunjavati na osnovu spola koji im je pripisan pri rođenju.

Rodna varijantnost  – termin koji se odnosi na rodne identitete i rodno izražavanje koje se smatra nenormativnim u određenoj kulturi i vremenu.

Rodna raznolikost – termin koji opisuje raznolikost ljudskih identiteta i rodnog izražavanja. Ovaj termin ukazuje da mnoge osobe, kao i djeca u ranim fazama razvoja, imaju odnos prema svom rodu koji odstupa od društvenih očekivanja toga što znači biti muško (dječak ili muškarac) ili žensko (djevojčica ili žena).

Rodni identitet – čovjekov intrinzični osjećaj da je muško (dječak ili muškarac), žensko (djevojčica ili žena) ili nekoga nebinarnoga rodnoga identiteta (primjerice, u zapadnim kulturama, arodan_na, rodno fluidna_an, genderqueer, itd.).

Rodno izražavanje  – karakteristike ličnosti, izgleda i ponašanja koje se u određenoj kulturi i povijesnome periodu određuju kao muževne ili ženstvene (dakle, tipične za mušku ili žensku socijalnu ulogu). Iako se većina osoba u društvu izražava u muževnoj ili ženstvenoj rodnoj ulozi, neki se ljudi izražavaju izvan tih društveno definiranih normi. Rodno izražavanje može i ne mora biti u skladu s rodnim identitetom osobe.

Samoodređenje – pravo osobe da sama definira svoj(e) identitet(e) i sebe kao osobu. Bez obzira da li nas okolina prihvaća ili ne, svatko od nas je to što jest. Mišljenje drugih ne mijenja naš(e) identitet(e), čak i onda kada drugi pokušaju nasilno da nas promijene i natjeraju da budemo ono što oni žele da budemo.

Seksualna orijentacija – emotivna i/ili seksualna privlačnost prema drugim osobama na temelju spola i/ili roda.

Spol – u većini država, spol se osobi pripisuje pri rođenju kao muški ili ženski, ovisno o medicinskoj procjeni izgleda vanjskih genitalija, po uzoru na društveno uvjetovane kriterije. U slučaju  genitalija koje se ne mogu svrstati u rigidne, arbitrarne norme, da bi se spol pripisao, u obzir se uzimaju druge spolne karakteristike (unutarnje genitalije, kromosomi i hormoni). Dalje, pretpostavlja se da uz svaki pripisani spol ide i njemu dodijeljeni rodni identitet, što može a ne mora biti slučaj. Kod većine ljudi se pripisani spol naizgled podudara sa rodnim identitetom i rodnim izražavanjem koji se tom spolu pripisuju. Kod transrodnih i rodno varijantnih osoba, rodni identitet i/ili rodno izražavanje razlikuju se od očekivanih za spol koji im je pripisan pri rođenju.

Spolne karakteristike – odnose se na genitalije, unutarnje reproduktivne organe, kromosome, te nivoe spolnih hormona.

Spolni identitet – je vlastita spolna/tjelesna identifikacija osobe, i ne mora biti u skladu sa spolom koji je osobi pripisan pri rođenju. Bez obzira na to koje ‘dijelove’ neko tijelo ima, ono nije niti ‘muško’ niti ‘žensko’ na osnovu tih dijelova, već na osnovu osobe kojoj pripada.

Transpolne osobe – osobe koje žele prilagoditi ili su već prilagodile svoje primarne i/ili sekundarne spolne karakteristike medicinskim intervencijama (hormonima i/ili kirurgijom).

Transrodne osobe – osobe čiji se rodni identitet  razlikuje od rodnog identiteta očekivanoga za spol koji im je pripisan pri rođenju.

Trans muškarac (FtM) – muškarac kojem je pri rođenju pripisan ženski spol.

Trans žena (MtF) – žena kojoj je pri rođenju pripisan muški spol.

Transfobija – strah, mržnja, gađenje, predrasude i diskriminirajući odnos prema osobama koje jesu ili su percipirane kao transrodne i/ili rodno varijantne.

Tranzicija – proces kojim osobe prilagođavaju različite društvene i/ili tjelesne aspekte kako bi dovele svoje tijelo, rodno izražavanje i/ili svoj život u društvu u sklad sa svojim intrinzičnim identitetom. Svaka osoba ima jedinstven identitet i jedinstvene potrebe, te je samim time tranzicija svake osobe drugačija. Ne postoji jedan proces koji odgovara svim osobama, niti ‘potpuna’ tranzicija koje se definira time koliko se neka osoba uklapa u neki društveno uvjetovani spol i/ili rodnu ulogu. Svaka osoba za sebe definira kada je njena tranzicija potpuna, i od kojih se elemenata sastoji. Društvena tranzicija može uključivati promjenu imena, korištenje novih zamjenica, javnih prostora i aktivnosti koje su rodno određene, promjenu oznake spola u dokumentima, promjenu u izražavanju rodnog identiteta kroz odjeću, govor, manire, itd. Tjelesna tranzicija može uključivati medicinske i nemedicincke aspekte (npr. uklanjanje dlačica, tjelovježba, hormonalna terapija, operativni zahvati).

 

IZVORI:

Kreacija spola? roda?. 2006. Zagreb: Ženska soba

http://zenskasoba.hr/podrucja-rada/aktivnosti/izdavastvo/kreacija-spola-roda/

Preporuke za medijsko izvještavanje o transrodnim, interpolnim i rodno varijantnim osobama. 2017. Podgorica: Queer Montenegro

http://queermontenegro.org/images/Publikacije/Novinarima_Brosura_Print.compressed.pdf

Put u prosTRANStvo – transrodnost, transseksualost, rodna nenormativnost. 2012. Rijeka: Lezbijska organizacija Rijeka „LORI“.

http://www.lori.hr/images/stories/download/Put_u_prosTRANStvo_2012.pdf

Trans Mreža Balkan: Identiteti i terminologija

http://www.transbalkan.org/trans101/

OII Intersex Network: Intersex Genital Mutilation – IGM: The Fourteen Days of Intersex

Stop Pathologizing Gender Diversity in Childhood: Reading Between the Lines