Pages Menu
RssFacebook
Categories Menu

Posted on Mar 30, 2017

Kratke upute (i terminologija) za izvještavanje o trans, inter i rodno varijantnim osobama

Kristina Josic_Trans Aid

Trans, inter i rodno varijantne (TIRV) osobe posebno su diskriminiran i marginaliziran dio LGBTIQ zajednice, i vrlo su često pogrešno predstavljane u medijima. U svakodnevnom životu nailazimo na prepreke uzrokovane stigmatizacijom raznolikosti tijela, identiteta i iskustava, a ta stigmatizacija podloga je za napastovanje, diskriminaciju, a često i za nasilje.

Kako bi vijest o trans, inter i rodno varijantnoj tematici bila prenesena na način koji izražava poštovanje te kako bi se javnost na pozitivan i adekvatan način upoznala sa životima TIRV osoba i njihovih obitelji, pozivamo sve medije na odgovorno izvještavanje o TIRV osobama. Zahvaljujemo svim novinarima_kama koji_e uviđaju svoju odgovornost pri izvještavanju o TIRV osobama i koji_e se žele dodatno informirati o pravilnoj terminologiji i pristupu temi. Uz ovih nekoliko jednostavnih uputa i preporuka možete puno pridonijeti vidljivosti i osnaženosti jedne od ionako najugroženijih skupina u društvu:

 

  1. Iskažite poštovanje prema identitetu i privatnosti osobe
  • O imenu i zamjenicama

Upotrebljavajte ime i prezime osobe po njenom izboru, pa i ako (još) nije usklađeno u službenim dokumentima, i izbjegavajte korištenje imena danog pri rođenju i starih fotografija, a pogotovo ne bez dopuštenja osobe.

Koristite zamjenice i rodno obojani jezik u skladu s autentičnim rodnim identitetom osobe (ako se, na primjer, osoba identificira kao žena, onda se koristi zamjenica ‘ona’ i oslovljava ju se kao ženu u svakom smislu, bez obzira pričalo se o njenom životu prije, tijekom ili nakon tranzicije, osim ako osoba ne zatraži drugačije).

Ako radite intervju s TIRV osobom, ne trebate se ustručavati pitati osobu koje ime i zamjenice koristi.

  • Fokus je na životu osobe

Ne spominjite medicinsku povijest osobe osim ako je to upravo tema članka i isključivo uz dopuštenje osobe. Portretirajte život osobe, ne fokusirajte se isključivo na trans identitet/interspolni status, itd.

Intervjue/izjave unutar teksta ili priloga uvijek šaljite na autorizaciju osobama koje su sudjelovale, a posebno pazite pri izvještavanju o trans, inter i rodno varijantnoj djeci.

 

  1. Bez pojmova i naziva se ne može – što, kad i kako koristiti
  • Spol, rod i druge terminološke dileme

Upoznajte se s ključnim pojmovima vezanim uz trans, inter i rodno varijantnu tematiku (v. Terminologiju). Neki od pojmova koji su neophodni pri izvještavanju o TIRV tematici:

rod, rodni identitet, spol, trans/transrodnost (kao krovni pojam), transpolnost, interspolnost, nebinarna osoba, cisrodnost, depatologizacija, prilagodba tijela, rodno izražavanje, rodna varijantnost, rodna raznolikost, seksualna orijentacija, trans muškarac (FtM), trans žena (MtF), pravno priznanje roda, transfobija

Imajte na umu da su seksualna orijentacija i rodni identitet dvije odvojene stvari; osoba može biti gej, lezbijka, biseksualna, aseksualna, itd. neovisno o tome je li cisrodna, transrodna, interspolna ili rodno varijantna osoba.

  • Ovo je veliko NE…

Zaobiđite pogrdne izraze i zastarjelu terminologiju kad opisujete TIRV osobu i/ili njezinu tranziciju (bez referiranja na prijašnji izgled osobe, osim po dogovoru; bez usporedbe s cis osobama; nema govora o ‘obmani’, ‘prevari’, ‘laži’, ‘maskiranju’ kad pričamo o tranziciji, itd.) Ne spominjite da je osoba TIRV kad to nije relevantno i nikako ne koristite uvredljive i diskriminatorne nazive i izraze, poput ovih:

-‘on-ona’, ‘ona-on’, ‘tranzić’, ‘trandža’, ‘zbunjen_a oko vlastitog roda/spola’… – ‘on je postao muškarac ‘, ‘bio je muškarac, sada je žena’ – ‘on_a je promijenio_la spol’ (i generalno poistovjećivanje jedne stvari, najčešće operacije genitalija, s definiranjem spola) – ‘ona je rođena kao muškarac’, ‘on je biološka žena’ – ‘muškarac zarobljen u tijelu žene’, ‘žena zarobljena u tijelu muškarca’

 

  • … a ovako se ispravno izvještava

Umjesto gore navedenih izraza, pogledajte nekoliko primjera korektnog izvještavanja:

– ‘Hrvoje je trans muškarac, nikad se nije osjećao kao žena.’ – ‘Marko je trans muškarac. Kad završi srednju školu, uskladit će svoje tijelo sa svojim rodnim identitetom.’ – ‘Marta je trans žena. Boji se da neće moći igrati odbojku s drugim djevojkama.’ – ‘Saša se identificira kao queer/rodno varijantna osoba. Preferira kad se o njima govori u trećem licu množine.’ – ‘Ana je prilagodila svoje tijelo i sretna je što njeno tijelo sada odgovara njenom rodnom identitetu. Ana je također lezbijka.’ – ‘Tomislav je prilagodio svoje tijelo i sretno živi sa svojom ženom i dvoje djece.’ – ‘Marina je žena kojoj je pripisan muški spol pri rođenju.’ – ‘Trans osobe u Hrvatskoj suočene su s visokom stopom diskriminacije i napastovanja zbog slabe informiranosti šire javnosti.’

Navedite primjere dobrih praksi iz drugih zemalja (vezano za npr. pravno priznanje roda temeljeno na samoodređenju, depatologizaciju, zabranu ‘normalizirajućih’ postupaka nad interspolnom djecom, itd.)

 

  1. Posebno pazite na naslove i fotografije

Oprema članka je jako bitna, stoga izbjegavajte senzacionalistički pristup, osobito u naslovu. Ne koristite naslove poput: ‘Promjena spola’, ‘Rođena kao muško’, ‘Rođen kao žena’, ‘Zarobljen_a u krivom/tuđem tijelu’, i slično.

Ne prilažite članku fotografije prije i poslije prilagodbe tijela, fotografije koje banaliziraju trans identitet (npr. trans žena koja se šminka, trans muškarac koji se brije), fotografije slavnih trans osoba (osim ako se o njima ne izvještava). Članku priložite fotografiju koju osoba sama pošalje i autorizira, sliku trans zastave ili trans aktivista_kinja.

 

  1. O čemu bi zapravo trebalo izvještavati?

Evo nekih od tema/pitanja relevantnih za TIRV zajednicu, koje možete pokriti kad izvještavate o TIRV tematici kako naglasak ne bi uvijek bio na ‘promjeni spola’. Dobro je da vaš članak/prilog odgovori na sljedeća pitanja:

– Zašto je za trans zajednicu bitno pravno priznanje roda? – Kolika je stopa diskriminacije i nasilja nad trans, inter i rodno varijantnim osobama? Postoje li zakoni koji štite TIRV osobe od diskriminacije i nasilja, ako da, poštuju li se? – S kojim preprekama se susreću TIRV osobe u sistemu hrvatske zdravstvene zaštite? – Koji su trenutačni zdravstveni standardi za TIRV osobe u Hrvatskoj? – Koji su primjeri dobre prakse legislativnog i društvenog prepoznavanja TIRV iskustava i identiteta? – Koji su uzroci, a koje su posljedice uvrštavanja TIRV identiteta i iskustava na popis mentalnih poremećaja? – Kakve posljedice imaju medicinski nepotrebne operacije nad interspolnom djecom?

Terminologiju možete pronaći OVDJE.

Read More

Posted on Mar 21, 2017

Forum teatar radionica za LGBTIQ osobe

Forum teatar_post

U organizaciji Trans Aida i pod vodstvom psihologinja Matee Popov i Marine Milković u Zagrebu je od 3. do 5. ožujka i od 10. do 12. ožujka održana besplatna radionica Forum teatra za LGBTIQ osobe na kojoj je sudjelovalo 10 osoba iz Hrvatske, BiH i Srbije.

Forum teatar predstavlja skup igara i vježbi, kojima se sudioništvo prvo opušta, upoznaje, dolazi u kontakt sa svojim tijelom, glasom, upoznaje druge i uči se raditi u timu.

Kroz rad, sudioništvo individualno ili u grupi iznosi probleme koje ih osobno dotiču, a tiču se zajednice kojoj pripadaju. To mogu biti problemi njima bliskih osoba ili njihovi osobni problemi s kojima se suočavaju. Nakon definiranja problema, on se iskazuje jezikom pozornice, odnosno kreiraju se forum scene.

Nakon što se naprave scene koje oslikavaju jedan od problema zajednice, s kojima se pojedinac_ka ili grupa suočava, slijedi uvježbavanje. Nakon radionice slijede nastupi u LGBTIQ friendly okruženju. Forum teatar nije format predstave u kojemu imamo glumce koji nastupaju za publiku. U forum teatru publika igra jako važnu ulogu. Ona može u bilo kojem trenutku zaustaviti predstavu i predložiti bilo koje rješenje, dokle god je spremna da ga provede na sceni, radeći, glumeći, režirajući – ne iz udobnosti svojih stolica.

Read More

Posted on Mar 20, 2017

Međunarodni dan genderqueer/nebinarnih osoba – 15. ožujka

nonbinaryday

U našem su društvu, kad pričamo o transrodnoj tematici, u fokusu najčešće trans muškarci i trans žene. Vidljivost nebinarnih osoba gotovo je nikakva, zato smo 15. ožujka obilježili_e prvi Međunarodni dan genderqueer/nebinarnih osoba.

Što znači identificirati se kao genderqueer ili nebinarna osoba? Genderqueer je identitetska oznaka koju obično koriste osobe čiji se rodni identitet i/ili rodna uloga ne uklapaju u binarno poimanje u kojem je rod ograničen na kategorije muškarca ili žene (Bockting, 2008).

Genderqueer i nebinarnost su dva vrlo slična pojma, s tim da različite osobe preferiraju različite riječi. Genderqueer se može vezati uz stavove, rodno izražavanje i rodni identitet, dok je rodna nebinarnost obično vezana uz rodni identitet.

Međunarodni dan genderqueer/nebinarnih osoba Trans Aid je obilježio trodnevnom kampanjom na društvenim mrežama. Dijelili_e smo tekstove, videa i slike o genderqueer/nebinarnoj tematici pa slobodno po više informacija o iskustvima genderqueer/nebinarnih osoba otiđite na Facebook i Twitter stranice Trans Aida.

Read More

Posted on Mar 20, 2017

Trans Aid proslavio peti rođendan

transaid fb cover-01

Trans Aid je veliki peti rođendan proslavio u veljači nizom događanja za trans, inter i rodno varijantne osobe (TIRV); LGBQ osobe te LGBTIQ-friendly osobe.

Slavljenje raznolikosti tijela, identiteta i iskustava počelo je u Booksi, 17. veljače šarenim buvljakom ‘TRANSmjena dobara’, gdje smo u anime kutku u saznali_e sve o tome kako napraviti svoj anime kostim te radosno TRANSmjenjivali_e odjeću, obuću i šminku kao pripremu za veliki rođendanski party.

‘Rođendanska noć u TRANSu’, velika žurka Trans Aida, 24. veljače je u Jiggy baru rasplesala naše podržavateljstvo, članstvo, volonterstvo, prijatelje_ice, partnere_ice. Bilo nam je šareno, zabavno, tortasto, jednorožasto. Moždane vijuge razgibali_e smo uz super zabavni Trans_Inter_aktivni kviz, koji je vodila Colinda Evangelista iz House of Flamingo, usrećili_e smo okusne pupoljke veganskom slavljeničkom tortom, a za ples su bili zaduženi_e sjajni TransformeRI, Zbeletronova Djane Nori Gnom i DJ Lijepi Vanja.

Mjesec smo zaokružili_e filmskom večeri u KSET-u, 27. veljače, gdje smo gledali_e i raspravljali_e o filmu Predestination (2014) braće Spierig, jednom od rijetkih mainstream filmova koji se bavi temama trans identiteta i interspolnosti.

Read More