Pages Menu
RssFacebook
Categories Menu

Zadnje objavljeno

Uključite se u umjetnički projekt Terese Margolles

Posted on Nov 16, 2017

Muro Ciudad Juárez, 2010./Teresa Margolles

Muro Ciudad Juárez, 2010./Teresa Margolles

Trans Aid vas poziva da se uključite u umjetnički projekt Terese Margolles – meksičke društveno angažirane umjetnice koja je izlagala u svim važnijim institucijama i na manifestacijama poput Venecijanskog bijenala, anifeste i sl. ). U svom radu bavi se ugroženim ili marginaliziranim društvenim skupinama te kritizira i osuđuje društvene nepravde.

Zadnjih 10 godina intenzivno surađuje s transrodnom zajednicom iz Ciudad Juaresa, siromašnog grada na granici Mexica i SAD-a. Jedan od radova nastalih u toj suradnji je i rad “Pista de Baile”.

Za potrebe ovog umjetničkog projekta traže volontere_ke, a zajednički rad je planiran početkom siječnja. 

Niže u tekstu možete pronaći više informacija.

Ukoliko ste zainteresirani_e, javite se do sredine prosinca mailom Karli Pudar na kpudar@gmail.com.

 

Rad je stvaran tijekom 6 godina i međuvremenu tri transrodne žene s kojima je radila i sprijateljila se ubijene su nasilnom smrću, a da nijedno od tih ubojstava nije institucionalno istraženo i osuđeno. Tako da u svom radu tijelo transformira u metaforu socijalizirane topologije u kojoj je ukorijenjena rodna nepravda. Feminizam i nasilje postaju simboličniji od povijesnih uvjeta koji nadilaze jednu  epizodu u androcentralnom društvu koje tolerira samo postojanje određene prakse moći. Zadnje ubojstvo dogodilo se nedavno i Teresa je odlučila za izložbu koju u siječnju otvaramo u Francuskom paviljonu Studentskog centra u Zagrebu napraviti rad koji se bavi upravo time. No voljela bi dobiti uvid u situaciju vezanu uz pozicije transrodnih osoba u Zagrebu.

Ideja je izložiti platna u koja je bilo umotano tijelo pokojnice, napraviti od njega jedinstvenu cjelinu (zašiti zajedno). Proces šivanja i spajanja svojevrsna je kontemplacija nad činom koji društvo često ne osuđuje i ignorira. To je samo načelna ideja, budući da je slično već radila sa ženama Bolivije na radu “Wila Patjharu / Sobre la sangre”, a ovisno o razgovoru i dogovoru sa zajednicom u Zagrebu podložno je i promjenama. Teresa bi se u svakom slučaju voljela povezati s lokalnom zajednicom transrodnih osoba, a jamčimo diskreciju.

Zajednički rad sa zainteresiranim volonterima_kama organizirali bismo početkom siječnja. Bilo bi sjajno da zainteresirane sudionice znaju šivati (ručno ili mašinom), no nije uvjet, prije svega nam je bitno da im je tema zanimljiva.

Trans Aidova kampnja ‘Odučimo transfobiju’

Posted on Nov 6, 2017

kaver_fejs_pejdz

Trans Aid pokreće desetodnevnu online medijsku kampanu ‘Odučimo transfobiju’ u kojoj se – kroz animirane videe i videe u kojima stvarne trans osobe pričaju o svojim iskustvima – bavimo bitnom temom za trans zajednicu: internaliziranom transfobijom.

Živimo u društvu koje je transfobno, a to podrazumijeva strah, mržnju, gađenje, predrasude i diskriminirajući odnos prema osobama koje jesu ili su percipirane kao transrodne i/ili rodno varijantne. Odrastanje i život u takvom društvu nužno rezultiraju time da su i same TIRV osobe (auto)transfobne. Kad misliš da uvijek moraš ‘proći’, osjećaš da nisi dovoljno ‘muško’ ili dovoljno ‘žensko’ ili misliš da si ‘poremećen_a’ zato što si trans – radi se o internaliziranoj transfobiji.

U seriji animiranih videa kroz likove_ice objašnjavamo što je to internalizirana transfobija ili autotransfobija i na koje se sve načine manifestira. U popratnim videima trans osobe prepričavaju svoja iskustva s internaliziranom transfobijom i objašnjavaju kako se nose s tim mislima/osjećajima/ponašanjima. Ovom kampanjom želimo progovoriti o transfobiji i autotransfobiji unutar zajednice, potaknuti zajednicu na dijeljenje iskustava i pružanje podrške jedni_e drugima kako bi započeli_e proces od-učavanja transfobije i u konačnici mogli_e slobodno i u potpunosti živjeti svoje identitete.

Kampanju zatvaramo Trans Talksomtribinom na temu internalizirane transfobije u Booksi u četvrtak, 16. studenog u 19 sati. Trans Talks je inače zamišljen kao ciklus radionica i panela na kojima se razgovara o TIRV tematici i ovo je treći po redu na kojem će trans osobe dijeliti svoja iskustva o internaliziranoj transfobiji.

Kampanja ‘Odučimo transfobiju’ u medijima:

Intervju za H-Alter: Odučimo transfobiju

Intervju za CroL: INTERVJU s Asmirom Topal iz Trans Aida: Trans osobe nekima služe za zastrašivanje građanstva i širenje konzervativnih teorija urote

Intervju za Libelu: Podržimo trans osobe u borbi za njihova prava!

26. listopada – Međunarodni dan vidljivosti interspolnih osoba

Posted on Oct 26, 2017

osvijesti se1

26. listopada obilježavamo Međunarodni dan vidljivosti interspolnih osoba.  Tom je prilikom TransAid u Zagrebu proveo akciju dijeljenja letaka s informacijama o interspolnosti i načinima na koje možemo pružiti podršku #inter osobama.

>>IZ LETKA: 

Prema podacima UN-a – 1.7 % svjetske populacije ima neke od interspolnih karakteristika.

Matematički rečeno, 1 u 60 osoba je interspolna.

Za usporedbu – jednako broju riđokosih osoba na svijetu

 

Interspolne osobe su osobe rođene s tjelesnim spolnim karakteristikama (vanjske i unutarnje genitalije, spolni hormoni, spolni kromosomi) koje se ne uklapaju u medicinske norme određene za „ženska“ i „muška“ tijela.

Interspolne osobe mogu biti bilo kojeg rodnog identiteta (žena, nebinarna osoba, muškarac…) i seksualne orijentacije (heteroseksualne, homoseksualne, panseksualne…).

 

Interspolnu djecu se često podvrgava nepotrebnim kirurškim zahvatima (npr. smanjenje klitorisa, vaginoplastika, gonadektomija) i hormonskoj terapiji.

Trudnim osobama se propisuju prenatalni lijekovi za prevenciju interspolnih karakteristika (koji nisu namijenjeni tome), unatoč dokazima o negativnim dugoročnim posljedicama.

„Normalizacija“ spola uglavnom nije medicinski neophodna već se tiče uklanjanja društvene stigme i uklapanja u heteroseksualni obrazac seksualnosti i društveno prihvaćene binarne norme spola.

Ovakvi prisilni i medicinski nepotrebni zahvati, te stigmatizacija, tajnost, sramoćenje i izolacija često rezultiraju fizičkim i emocionalnim traumama poput depresije, osjećaja „nestvarnosti”, doživljaja zlostavljanja, bolnim ožiljcima tijekom cijelog života, kroničnim zdravstvenim problemima uzrokovanim tim zahvatima, gubitkom osjeta, nemogućnosti orgazma i sl…

 

Budi podrška!

Poštuj jezik koji osoba koristi da opiše sebe i to što je interspolna.

U razgovoru nemoj koristiti patologizirajuće izraze (poput hermafrodit, poremećaj, stanje, …) i ne podržavaj patologizaciju i medikalizaciju tijela i iskustava interspolnih osoba.

Ako osoba traži podršku, pruži resurse i/ili uputi na OII-Europe, Trans Aid, Trans Mrežu Balkan…

Osnaži osobu da zagovara za sebe – ne govori u njeno ime bez njenog dopuštenja!

Ne pitaj pitanja koja bi mogla biti preosobna ili neugodna; pusti da ti osoba sama kaže što želi podijeliti s tobom, i budi spreman_na učiti iz iskustava interspolnih osoba.

Ne očekuj da osoba bude stručna o inter temama i da te educira o tome.

Ne pretpostavljaj da se osoba poistovjećuje / pronalazi kao dio LGBT zajednice.

Kad pričaš o inter temama, ne miješaj biti interspolna osoba sa seksualnom orijentacijom ili rodnim identitetom. Ne koristi varijacije u spolnim karakteristikama za dekonstruiranje roda.

Kada god javno pričaš o inter temama, pretpostavi da u publici ima interspolnih osoba (koje mogu, a i ne moraju znati da su inter). Možda su tu da vide kako pristupaš toj temi i možda ne kažu da su inter. Kad god je moguće, osiguraj da se glasovi inter osoba čuju!

Edukacija za novinare_ke: Medijsko izvještavanje o trans, inter i rodno varijantnim (TIRV) osobama

Posted on Oct 18, 2017

Medijsko izvještavanje o trans, inter i rodno varijantnim (TIRV) osobama

Udruga Trans Aid poziva vas na edukaciju za novinare_ke, urednice_ke i studente_ice novinarstva “Medijsko izvještavanje o trans, inter i rodno varijantnim (TIRV) osobama”, koja će se održati u utorak, 14. studenog u prostorijama Iskoraka (Petrinjska 27, Zagreb) s početkom u 10 sati.

Trans, inter i rodno varijantne osobe posebno su diskriminiran i marginaliziran dio LGBTIQ zajednice, i vrlo su često pogrešno predstavljane u medijima. Kako bi vijest o TIRV tematici bila prenesena na način koji izražava poštovanje te kako bi se javnost na pozitivan i adekvatan način upoznala sa životima TIRV osoba i njihovih obitelji, potrebno je paziti na pravilnu terminologiju i pristup temi.

Ova će edukacija ponuditi pregled ispravne terminologije i preporučenih principa izvještavanja te će kroz primjere dobre i loše prakse dati odgovore na sve nedoumice na koje nailazite kad se novinarski i urednički bavite TIRV temama.

Edukaciju će voditi dugogodišnji aktivist za prava TIRV osoba Arian Kajtezović i novinarka i stručnjakinja za odnose s javnošću Jelena Tešija. Za edukaciju će biti osigurani radni materijali, a u pauzama ćemo se počastiti kavom/čajem/sokovima, pecivima i grickalicama.

 

Molimo vas da prijavu pošaljete mailom na info@transaid.hr, najkasnije do 10.11.2017. 

Prijava treba sadržavati sljedeće informacije:

vaše ime i prezime 

medij u kojem radite (ako ste freelancer_ica ili student_ica, naznačite)

i imate li iskustvo rada u medijima. 

 

PROGRAM

10:00-11:00 Uvod u terminologiju 

-upoznavanje sudioništva s ispravnom terminologijom (termini, sintagme, izrazi) za izvještavanje o TIRV tematici

11:00-11:10 Pauza

11:10-12:40 O principima prilikom izvještavanja

-upoznavanje sudioništva s principima izvještavanja o TIRV osobama (poštivanje privatnosti, identiteta, ispravno korištenje imena i zamjenica…)

12:40-13:00 Pauza

13:00-14:00 Kako iz događaja TIRV tematike napraviti vijest?

-primjena naučenog u praksi

Moje autanje: ‘Osjećaj je bio grozan, a danas su mi roditelji najveći izvor ljubavi i podrške’

Posted on Oct 11, 2017

Alex

Povodom 11. listopada, Međunarodnog dana autanja (ili izlaska iz ormara; Coming Out Day), udruga Trans Aid dijeli osobnu priču o autanju rodno nebinarne osobe – osobe koja se rodno ne identificira unutar društveno određenih definicija muškog i ženskog identiteta.

 

Alex (20)

Kad razmišljam o autanju, uvijek se prvo sjetim trenutka kad sam se autao mami. Dogodilo se posve neočekivano i nisam bio nimalo pripremljen na to – možda se zato i odvilo na tako nespretan i težak način.

Bilo je to početkom 2015. godine. Baš sam se vratio iz Zagreba i mama i ja smo se posvađali oko nečega te sam u jednom trenutku rekao: „Nemaš pojma kakve sve ja probleme imam“, na što je ona krenula inzistirati da joj objasnim što mi se događa. Vidio sam da se neću moći izvući i odlučio sam joj reći. Vodio sam se time da nikad nema „pravog“ trenutka, samo onog koji takvim sam učiniš.

Objasnio sam joj što znači biti nebinarna trans osoba i kako je to sve kod mene teklo, od djetinjstva pa do tadašnjeg dana. Također sam joj rekao da ništa od toga nije ni njena, ni tatina, ni ničija krivnja, već da sam takav rođen i da nikad nisam ni bio djevojčica. Do tad je bila prividno smirena, ali sam vidio da u njoj bukti milijun osjećaja. Počela je govoriti kako ću biti obiteljska sramota, kako ne zna kako će to reći drugim članovima obitelji, brinula se o tome kako će me tretirati u društvu, što će mi se dogoditi kad krenem s medicinskom tranzicijom, i tako dalje.

Počeo sam plakati i idućih 10 minuta njen ton i moje suze proporcionalno su se povećavali. Kad je prestala pričati, rekao sam joj da želim da zaboravimo cijelu situaciju, što smo i napravili – nismo to spomenuli sljedećih godinu i pol dana.

Osjećaj je bio grozan. Izložio sam se na iznimno nagao i ranjiv način osobi do koje mi je neizmjerno puno stalo, a ona me – tako sam to tada vidio – hladno odbila. Tek nakon što sam u Zagrebu nekoliko mjeseci posjećivao grupe podrške za transrodne osobe, shvatio sam kako se ona osjeća i kako se ja trebam postaviti u cijelom procesu. Autanjem sam ju suočio s nečim s čim se nikad prije nije susrela, nije imala skoro nikakve informacije o transrodnosti i rodnoj nebinarnosti. Sve što je znala bili su transfobni stereotipi koji su, naravno, bili potpuno krivi i normalno je da se osjećala izgubljeno i prestrašeno. Na meni je bilo da joj dam vremena da sve procesuira i da shvatim da su njezine greške nenamjerne.

Danas su moji roditelji najveći izvor ljubavi i podrške koju imam, mamu ne mogu ni povezati s osobom koja je bila kad sam joj se autao. Od tad je autanje skoro uvijek pozitivno utjecalo na mene i ljude kojima kažem. Mislim da autanje oslobađa osobu koja se auta i educira osobe koje sudjeluju u procesu. Kada ljudima kažem da sam nebinarna osoba, to je zato što ih želim osvijestiti, želim da se informiraju i ponašaju prema svakoj trans osobi s poštovanjem i razumijevanjem, pri čemu sam uvijek strpljiv i ništa ne uzimam k srcu.

 

Više o pravilnoj TIRV terminologiji možete pronaći OVDJE, upute za korektno izvještavanje o TIRV osobama možete pronaći OVDJE, a brošuru ‘Autanje u obitelji’ možete preuzeti OVDJE.

IGLYO konferencija u Zagrebu

Posted on Oct 3, 2017

Foto: IGLYO/Facebook

Foto: IGLYO/Facebook

U Zagrebu se od 29. rujna do 1. listopada, održala 33. godišnja konferencija međunarodne mreže LGBTIQ organizacija mladih – IGLYO (International Lesbian, Gay, Bisexual, Transgender, Intersex and Queer Youth and Student Organization).

Na konferenciji na kojoj je oko 75 mladih LGBTIQ aktivistkinja_a iz svih dijelova Europe raspravljalo o pitanjima bitnim za LGBTIQ zajednicu, sudjelovao je i Trans Aid.

Među brojnim radionicama našle su se teme poput prevencije aktivističkog sagorijevanja (burnout), organiziranja zajednice, javnog govora za početnike_ce, a održana je i radionica o važnosti trans inkluzivnosti unutar LGBTIQ organizacija.